Dobro je znati

Zemljišne knjige (gruntovnica) su javni registri u koje se upisuju nekretnine i stvarna prava (pravo vlasništva, pravo građenja, založno pravo, pravo služnosti, pravo stvarnog tereta) na tim nekretninama, te drugi pravni odnosi i činjenice u svezi s pravnim prometom nekretnina. Zemljišne knjige vode općinski sudovi, a u njima zemljišnoknjižni odjeli.
Zemljišnoknjižni izvadak predstavlja javnu ispravu kojom se dokazuje vlasništvo nad nekretninom.
Zemljišnoknjižni uložak (zemljišnoknjižni izvadak, vlasnički list) sastoji se od tri lista:

• Posjedovnica (A list) – sadrži podatke o svim katastarskim česticama koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo te sve katastarske promjene koje se odnose na njih
• Vlastovnica (B list) – sadrži podatke o vlasniku nekretnine, promjene glede vlasništva i osobna ograničenja kojima je vlasnik podvrgnut glede raspolaganja nekretninom
• Teretovnica (C list) – sadrži podatke o stvarnim i drugim pravima kojima je nekretnina opterećena (hipoteka, osobne i stvarne služnosti, pravo građenja, obvezna prava)

U katastarskim uredima vodi se evidencija o posjedu i posjedovnim listovima. U posjedovne listove upisuju se posjednici katastarskih čestica i unose pisani podaci o katastarskim česticama (broj, adresa, način uporabe, izgrađenost, površina). Prijepis posjedovnog lista izdaje se na zahtjev stranke u nadležnom uredu za katastar.

Rješenje o uvjetima građenja (upravni akt) je dokument koji je potreban za građenje zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2.
Rješenje o uvjetima građenja izdaje se za građenje cijele građevine.

Tko izdaje rješenje o uvjetima građenja?

Rješenje o uvjetima građenja izdaje nadležno tijelo županije ili velikog grada, ili Grada Zagreba – ovisno na kojem području se gradi građevina.

Dokumentacija za podnošenje zahtjeva

Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja u pisanom obliku podnosi investitor, uz kojeg prilaže:

• 3 (tri) primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi
• * dokaz da investitor ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno na postojećoj građevini

U sljedećim slučajevima potrebna je dodatna dokumentacija:

• idejni projekt izrađen prema stranim propisima – pisano izvješće i potvrda o nostrifikaciji idejnog projekta
• građevina u naselju ili dijelu naselja koje je upisano u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturno-povijesna cjelina, ili je građevina upisana u taj registar kao kulturno dobro – posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara

* Dokaz investitora da ima pravo graditi:

• izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi
• ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti
• ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje ili rekonstrukcija
• ugovorom o koncesiji kojim se stječe pravo gradnje
• pisana suglasnost vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te građevine ako posebnim zakonom nije drukčije određeno
• pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor

U postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja utvrđuje se:

• Idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom
• Idejni projekt izrađen u skladu s zakonom i propisima
• * građevna čestica uređena – nadležno upravno tijelo je prije izdavanja rješenja o uvjetima građenja izvršit će očevid na građevnoj čestici
• predviđeno mjesto i način priključenja građevne čestice na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu
• da je uz zahtjev priložena sva potrebna dokumentacija

* Građevna čestica se smatra uređenom ako ima:

• pristup s prometne površine
• riješenu odvodnju otpadnih voda
• predviđen propisan broj parkirališnih mjesta

Rješenje o uvjetima građenja važi 2 (dvije) godine, što znači da investitor može pristupiti građenju u roku od 2 (dvije) godine od dana pravomoćnosti rješenja.
Važenje rješenja se može produljiti još jednom na 2 (dvije) godine pod uvjetom da se nisu izmijenili uvjeti u skladu kojih je izdano rješenje.
Nadležno upravno tijelo je dužno čuvati idejni projekt i rješenje o uvjetima građenja.

Građevinska dozvola je dokument (upravni akt – rješenje) na temelju kojega se može započeti gradnja građevine. Njime se utvrđuje da je glavni, odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju.
Građevinska dozvola potrebna je za građevine koje uredbom određuje Vlada RH ili za građevine koje se grade na području dvije ili više županija.
Postupke izdavanja građevinske dozvole uređuje Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09 ).

Tko izdaje građevinsku dozvolu?

Građevinsku dozvolu izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno ured Grada Zagreba, nadležan za poslove graditeljstva na čijem području se građevina gradi, ako Zakonom o gradnji ili posebnim zakonima nije drugačije određeno.
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja izdaje građevinske dozvole za sljedeće građevine: građevine prometa i veza, energetske građevine, vodne građevine, industrijske građevine, građevine za postupanje s otpadom i građevine za posebne namjene.
Da bi se izdala građevinska dozvola potrebno je ishoditi potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s posebnim propisima. Takvu potvrdu izdaju tijela i/ili osobe koje su sudjelovale u izdavanju lokacijske dozvole za tu građevinu.

Dokumentacija za građevinsku dozvolu

• zahtjev (investitor)
• 3 (tri) primjerka glavog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole
• pisano izvješće o kontroli glavnog projekta
• parcelacijski elaborat ovjeren od nadležnog ureda za katastar uz potvrdu ministarstva koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice
• * dokaz investitora da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno na postojećoj građevini

U sljedećim slučajevima potrebna je dodatna dokumentacija:

• projekt izrađen prema stranim propisima – pisano izvješće i potvrda o nostrifikaciji
• elaborat o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu glavnog projekta
• potrebna privremena građevina – 3 (tri) primjerka glavnog projekta za tu građevinu i drugi prilozi uz to

Koliko važi građevinska dozvola?

Građevinska dozvola važi dvije godine od dana njene pravomoćnosti, a trajno ukoliko se u tom roku započne s radovima.
Na zahtjev investitora, važenje građevinske dozvole može se jednom produžiti na još dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti na temelju kojih je izdana.

* Dokaz investitora da ima pravo graditi:

• izvadak iz zemljišne knjige
• ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti
• ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajednička gradnja ili preuređenje građevine
• ugovorom o koncesiji kojim se stječe pravo gradnje
• pisana suglasnost vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i preuređenja (adaptacije) te građevine, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno
• pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika izdana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor

Lokacijska dozvola je upravni akt izdan na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09) u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima na temelju koje se provodi svaki zahvat u prostoru.
Lokacijska dozvola sadrži izvod iz dokumenata prostornog uređenje na temelju kojih se izdaje, a ovisno o vrsti zahvata u prostoru lokacijskom dozvolom se određuje:

• oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru
• namjena građevine
• veličina i površina građevine
• smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru
• oblikovanje građevine
• uređenje građevne čestice
• način i uvjete priključenja čestice, odnosno građevine na javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
• način sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i druge elemente važne za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima.

Za koje građevine se izdaje lokacijska dozvola?

Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavne građevine prema Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima (NN 21/09).
Lokacijska dozvola nije akt kojim se odobrava gradnja građevina. Za gradnju građevina potrebno je ishoditi rješenje o uvjetima građenja ili potvrdu glavnog projekta ili građevinsku dozvolu, ovisno o građevini i zahvatu koji se izvodi.

Tko izdaje lokacijsku dozvolu?

• upravno tijelo velikog grada odnosno Grada Zagreba
• upravno tijelo županije, nadležno za zahvate koji se provode u područjima izvan velikih gradova i Grada Zagreba
• Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, za zahvate u prostoru koje određuje Vlada uredbom, te za zahvat koji je planiran na području dvije ili više županija, odnosno Grada Zagreba

Prijavni list je sastavni dio parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata koje izrađuju ovlaštene geodetske tvrtke.

Prijavni list za katastar

U prijavnom listu za katastar prikazuje se stanje podataka u posjedovnom listu (broj, položaj, oblik, površina i izgrađenost katastarske čestice) prije izradbe elaborata i stanje tih podataka koje treba uspostaviti nakon provedbe elaborata.

Prijavni list za zemljišnu knjigu

U prijavnom listu za zemljišnu knjigu prikazuje se stanje katastarskih podataka u zemljišnoknjižnom ulošku prije izradbe elaborata i stanje tih podataka koje treba uspostaviti nakon provedbe elaborata.

Upis objekta u katastar i zemljišnu knjigu obveza je svakog vlasnika izgrađene nekretnine.
Objekt se upisuje na temelju izrađenog elaborata za evidentiranje zgrada ili drugih građevina.
Elaborat za evidentiranje objekta izrađuje ovlaštena geodetska tvrtka.

Koji su dokumenti potrebni za upis objekta u katastar i gruntovnicu?

ZA UPIS OBJEKTA POTREBNA JE:

• kopija katastarskog plana
• izvadak iz zemljišne knjige
• posjedovni list
• akt kao dokaz o legalnosti objekta, koji može biti:

GRAĐEVINA IZGRAĐENA DO 15. VELJAČE 1968. GODINE

Ako je građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole.
Katastarski ured izdaje uvjerenje o vremenu evidentiranja građevine na temelju podataka s kojima raspolaže i koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine.
Ako katastarski ured ne raspolaže sa potrebnim podacima, tada uvjerenje o vremenu građenja građevine izdaje nadležno upravno tijelo na temelju snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ukartiranom građevinom, ili na temelju geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici.

GRAĐEVINA IZGRAĐENA DO 19. LIPNJA 1991. GODINE

Ako je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. godine potrebna je:

• pravomoćna građevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije

GRAĐEVINA IZGRAĐENA OD 20. LIPNJA 1991. GODINE do 1. LISTOPADA 2007. GODINE

Ako je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do 1. listopada 2007. godine nadležno upravno tijelo izdaje

• uvjerenje za uporabu

GRAĐEVINA IZGRAĐENA OD 1. LISTOPADA 2007. GODINE

Za upis građevine u katastarski operat nakon donošenja novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji se primjenjuje od 1. listopada 2007. godine, potrebna je:

• Uporabna dozvola – za građevine za koje se izdaje građevinska dozvola
• Završni izvještaj nadzornog inženjera – za građevine za koje se izdaje rješenje o uvjetima građenja.

Navedeni dokumenti ne smiju biti stariji od 6 mjeseci.

Zašto je bitno upisati kuću u katastar i zemljišnu knjigu?

Kuću ili građevinu je, osim što je to zakonska obaveza, potrebno evidentirati kod kupoprodaje (“čisti papiri”), legalizacije objekta, hipoteke, kod prijave boravka, etažiranja (objekti sa 2 ili više stanova).

Kuća je upisana u katastar, ali nije i u zemljišnu knjigu. Što je potrebno da bi upisali kuću u zemljišnu knjigu?

Za upis kuće u zemljišnu knjigu potrebno je izraditi elaborat za usklađenje zemljišnoknjižnog sa katastarskim stanjem, u kojemu se prilaže i valjana dokumentacija (dokaz o legalnosti objekta) na temelju koje je kuća izgrađena.

KUĆA IZGRAĐENA BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE

Ako je kuća sagrađena bez građevinske dozvole potrebno je angažirati projektanata koji će provesti postupak legalizacije i nakon plaćenih doprinosa moći će se nastaviti postupak upisa kuće.

IZRADA ELABORATA ZA EVIDENTIRANJE GRAĐEVINE

Elaborat za evidentiranje građevine – za izradu elaborata geodetski stručnjak pristupa geodetskoj izmjeri građevine i međnih linija, zatim na temelju izmjere računa koordinate točaka i kartira ih u nekom od CAD programa.
Takvi podaci se uklapaju u kopiju katastarskog plana te se izrađuje dokumentacija za elaborat: skica izmjere, prijavni listovi za katastar i zemljišnu knjigu, i dr.
Izrađeni elaborat se predaje na pregled i ovjeru nadležnom Katastarskom uredu.
Nakon pregleda i provedbe elaborata u katastru, novonastalo stanje se evidentira u katastarskom operatu.
Zatim Katastarski ured po službenoj dužnosti dostavlja prijavni list za zemljišnu knjigu zemljišnoj knjizi (gruntovnici) gdje se evidentira promjena na predmetnim parcelama, ali vlasničko stanje ostaje nepromijenjeno.

Katastar zemljišta

Katastar zemljišta je evidencija koja sadrži podatke o zemljištu u pogledu njegovog položaja, oblika, površine, načina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti i posjednika, a vodila se sukladno Zakonu o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta.
Novim Zakonom propisano je da katastar zemljišta ostaje na snazi i vodi se u postojećem sadržaju u skladu sa stvarnim stanjem na terenu dok ga za pojedinu katastarsku općinu postupno ne zamijeni katastar nekretnina.

Katastar nekretnina

Katastar nekretnina je evidencija o česticama zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini, ako zakonom nije drukčije određeno.

Katastar.hr

Katastar.hr je preglednik katastarskih podataka i služi za uvid u središnju bazu postojećih katastarskih podataka Republike Hrvatske. Uvid u podatke moguć je putem broja katastarske čestice ili putem broja posjedovnog lista u odabranoj katastarskoj općini.
Ispis posjedovnog lista ima informativni karakter i ne može služiti kao javna isprava. Javne isprave izdaju se u nadležnim područnim uredima za katastar i njihovim ispostavama.
Tvrtka Lemax d.o.o. izrađuje geodetske elaborate za katastar i zemljišnu knjigu na temelju kojh se provode promjene u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi.

Usklađenje katastra i gruntovnice je postupak kojim se usklađuju podaci katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja. U Republici Hrvatskoj još uvijek postoje katastarske općine u kojima se razlikuju podaci katastra i zemljišne knjige.
Neusklađenost je nasljeđe iz prošlosti kada su ljudi kupujući i prodavajući zemljišta izbjegavali plaćanje poreza te nisu promjene provodili u gruntovnici.
Na taj način, dešava se da kupoprodajni ugovori stvarno postoje, ali nisu nikad provedeni.
Često su kupoprodajni ugovori zagubljeni ili su ostale samo kopije, potpisi na njima nisu ovjereni od strane javnog bilježnika i kao takvi ne mogu predstavljati temelj za upis u vlasnički list.
Treba naći osobu koja vam je prodala česticu i obnoviti kupoprodajni ugovor s njom te ga ovjeriti.
Međutim, osoba koja je evidentirana kao vlasnik na vašoj čestici je vjerovatno već vrlo stara, ako ne i umrla. Česte su situacije da osobu uopće ne možete više naći jer joj se izgubio svaki trag i tada nastaju problemi. Vi ste korisnik i imate kupoprodajni ugovor, ali ne možete se nikako upisati u vlasnički list, niti možete uskladiti čestice.
I mada vaše vlasništvo nitko ne osporava, tko će danas kupiti nekretninu od vas ako nije siguran da će se moći upisati u vlasnički list?
Zatražite posjedovni list iz katastra i vlasnički iz gruntovnice te usporedite površine Vaših čestica.
Trebale bi biti identične, ako nisu – problem je neusklađenost.
VAŽNO: KATASTAR NE OZNAČAVA VLASNIŠTVO, VEĆ SAMO POSJED. PODACI U ZEMLJIŠNOJ KNJIZI SU PUNOVAŽEĆI KOD VLASNIŠTVA.
U koliko po katastarskom operatu posjedujete 550m2, a u zemljišnoj knjizi se vodi 250m2 Vi stvarno imate 250m2 i sa tom površinom možete raspolagati. U slučaju da je prodajete ili gradite na njoj prvo ju morate uskladiti.
Usklađenje provodi ovlašteni geodetski stručnjak.

Kuća je upisana u katastar, ali nije i u zemljišnu knjigu. Što je potrebno da bi upisali kuću u zemljišnu knjigu?

Za upis kuće u zemljišnu knjigu potrebno je izraditi geodetski elaborat za usklađenje zemljišnoknjižnog stanja sa katastarskim, u kojemu se prilaže i valjana dokumentacija (dokaz o legalnosti objekta) na temelju koje je kuća izgrađena…Saznajte više…

Što mogu napraviti ako ne posjedujem dokumentaciju za izgrađenu kuću, odnosno kuća je izgrađena bez građevinske dozvole?

Ako je kuća sagrađena bez građevinske dozvole potrebno je angažirati projektanata koji će provesti postupak legalizacije i nakon plaćenih doprinosa moći će se nastaviti postupak upisa kuće.
VAŽNO: USKLAĐENJE KATASTRA I GRUNTOVNICE PROVODI OVLAŠTENI GEODETSKI STRUČNJAK. SVAKI OVLAŠTENI GEODETSKI STRUČNJAK MORA NA VAŠ ZAHTJEV POKAZATI ISKAZNICU IZDANU OD HRVATSKE KOMORE GEODETA.

Na ovoj stranici možete pronaći neke članke iz zakona vezanih za katastar, gradnju i vlasništvo.

Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07)

Članak 18.
Katastar nekretnina evidencija je o česticama zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini, ako zakonom nije drukčije određeno.
Članak 20.
Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska čestica.
Katastarska čestica dio je područja katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru, određen brojem katastarske čestice i njezinim granicama.
Jedinstveni identifikator katastarske čestice sastoji se od matičnog broja katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru i broja katastarske čestice.
Granice katastarske čestice mogu biti međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima.
Unutar granica građevnog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja granice katastarske čestice mogu biti i granice građevne čestice, a na morskoj obali i granica koju čini crta srednjih viših visokih voda, odnosno druga crta koja služi za određivanje granice pomorskoga dobra
Članak 38.
Zgrade i druge građevine su, u smislu ovoga Zakona, objekti nastali gradnjom za koje je ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona određeno da se evidentiraju u katastru nekretnina.
Zgrade i druge građevine mogu se evidentirati u okviru katastarske čestice ili u okviru prava građenja.
Zgrade i druge građevine mogu se evidentirati i prikazivati kao zasebne ako tvore zasebnu tehničko-tehnološku, odnosno uporabnu cjelinu.
U slučaju dvojbe je li riječ o jednoj ili više zgrada odlučujuća je građevna dokumentacija.
Zgrade se mogu evidentirati i prikazivati ako su trajnog karaktera i ako je njihova tlocrtna površina veća od 10 metara kvadratnih.
Zgrade čije je evidentiranje posebno značajno (npr. trafostanice) kao i zgrade koje se koriste za stanovanje, mogu se evidentirati i prikazivati i ako je njihova tlocrtna površina manja od 10 metara kvadratnih.
Zgrade koje se koriste za stanovanje mogu se evidentirati i prikazivati kao zgrade ako je sagrađena njihova prva etaža i ako su useljene.
Članak 53.
U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina osnivanje novih katastarskih čestica (parcelacija) provodi se u katastarskome operatu na temelju parcelacijskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenoga u upravnom postupku.
Za izradbu parcelacijskih elaborata katastra nekretnina mjerodavni su podaci sadržani u katastarskome operatu, a tko tvrdi da oni nisu točni treba to dokazati.
Članak 58.
Nositelji prava na nekretninama obaviještavaju se o izradbi parcelacijskog ili geodetskog elaborata te su dužni pokazati granice zemljišta na kojima imaju prava.
Obilježavanje granica zemljišta u okviru izrade parcelacijskog ili geodetskog elaborata obavljaju ovlašteni geodetski stručnjaci.
U slučaju spora oko međa potrebno je međe predhodno urediti u posebnome postupku.
Međe uređene u posebnome postupku evidentiraju se u katastru zemljišta na temelju geodetskog elaborata koji se izrađuje na trošak zainteresiranog nositelja prava na zemljištu.
Članak 59.
Parcelacijski i geodetski elaborat mora imati naznačenu osobu koja ga je izradila, datum izradbe, ime i potpis te pečat ovlaštenoga geodetskog stručnjaka i popis suradnika koji su sudjelovali u izradbi elaborata.
Da bi se parcelacijski i geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar, odnosno ureda Grada Zagreba, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra nekretnina.

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07)

Članak 103.
(1) Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom, ako ovim Zakonom nije određeno drukčije.
(2) Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima.
(3) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja.
(4) U postupku donošenja odluke o koncesiji prema posebnom zakonu na temelju koje će se provesti zahvat u prostoru, mora se pribaviti lokacijska dozvola.
Članak 104.
Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavne građevine i radove iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona.
Članak 118.
(1) Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole ne podnese nadležnom upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole.
(2) Važenje lokacijske dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom za još dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana.
Članak 119.
(1) Parcelacija zemljišta unutar granica građevinskog područja i parcelacija građevinskog zemljišta izvan granica tog područja, može se provoditi samo u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i detaljnim planom uređenja.
(2) Parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećanja građevne čestice unutar granice građevnog područja nije dopuštena.
Članak 120.
Akt o parcelaciji građevinskog zemljišta unutar i izvan građevinskog područja provodi se u katastru zemljišta odnosno katastru nekretnina na temelju parcelacijskog elaborata za koji je nadležno upravno tijelo iz članka 105. ovoga Zakona, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ili detaljnim planom uređenja.
Članak 191.
(1) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja ili je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi.
(2) Idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje građevinska dozvola osim sadržaja iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine, sadrži i idejno-tehničko-tehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta.
(3) Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja dužan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati.
(4) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja mora sadržavati podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima.
Članak 213.
(1) Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja u pisanom obliku podnosi investitor.
(2) Zahtjevu za izdavanje rješenja o uvjetima građenja investitor prilaže:

• tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,
• posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je građevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro,
• pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima,
• dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno na postojećoj građevini.

Članak 214.
Dokazom da investitor ima pravo graditi u smislu ovoga Zakona smatra se osobito:

• izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi,
• ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti,
• ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje ili rekonstrukcija,
• ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja,
• pisana suglasnost vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te građevine ako posebnim zakonom nije drukčije određeno,
• pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.

Članak 241.
(1) Za zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 izgrađenu bez rješenja o uvjetima građenja izdaje se rješenje o izvedenom stanju.
(2) Zgrada iz stavka 1. ovoga članka smatra se izgrađenom ako su joj dovršeni najmanje jedna etaža i krov te ako su dovršeni dijelovi prikladni za uporabu.
Članak 249.
(1) Investitor je dužan Ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu, građevinskoj inspekciji i inspekciji rada, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja ili nastavka izvođenja građevinskih radova nakon prekida dužeg od tri mjeseca, pisano prijaviti početak građenja, odnosno nastavak radova.
(2) Investitor zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m, dužan je najkasnije do dana početka radova imati pravomoćno rješenje o uvjetima građenja te glavni projekt i elaborat iskolčenja građevine izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(3) Investitor građevine određene uredbom iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona dužan je najkasnije do dana početka radova imati pravomoćnu građevinsku dozvolu i elaborat iskolčenja građevine izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(4) Investitor ostalih građevina, osim jednostavnih građevina određenih pravilnikom iz članka 209. stavka 5. ovoga Zakona, dužan je najkasnije do dana početka radova imati potvrdu glavnog projekta i elaborat iskolčenja građevine izrađen u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.
(5) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti izvođača i oznaku elaborata iskolčenja.
(6) U slučaju prekida građenja investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari.
Članak 268.
(1) Katastarski ured evidentira građevinu u katastarskom operatu ako je za tu građevinu izdana uporabna dozvola za građevine za koje se izdaje građevinska dozvola, odnosno potvrda glavnog projekta, završno izvješće nadzornog inženjera za građevine za koje se izdaje rješenje u uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja, odnosno potvrda nadležnoga upravnog tijela da se za građevinu ne izdaje uporabna dozvola niti drugi navedeni akti, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.
(2) Građevina će se evidentirati u katastarskom operatu ako je u njemu formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira.
Članak 330.
(1) Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga upravnog tijela.
(2) O vremenu evidentiranja građevine iz stavka 1. ovoga članka uvjerenje izdaju katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave na temelju podataka s kojima raspolažu (katastarski operat, katastarski plan, posjedovni list, Hrvatska osnovna karta, snimke iz zraka) koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine.
(3) Ako katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave ne raspolažu podacima na temelju kojih se može izdati uvjerenje iz stavka 2. ovoga članka, uvjerenje o vremenu građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka izdaje nadležno upravno tijelo.
(4) Sastavni dio uvjerenja iz stavka 3. ovoga članka je snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici koji je podnositelj zahtjeva dužan priložiti uz zahtjev za izdavanje toga uvjerenja.
(5) Za građevinu iz stavka 1. ovoga članka ne izdaje se uporabna dozvola.
(6) Građevina iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priloženo uvjerenje iz stavka 2. odnosno 3. ovoga članka.
(7) Stavak 3. ovoga članka ne odnosi se na utvrđivanje vremena građenja građevine u postupku kojeg provodi građevinska inspekcija.
Članak 331.
(1) Za izgrađenu građevinu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. godine ne izdaje se uporabna dozvola.
(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priložena pravomoćna građevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije.
Članak 333.
(1) Za izgrađenu građevinu na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do dana stupanja na snagu ovoga Zakona umjesto uporabne dozvole nadležno upravno tijelo na zahtjev investitora odnosno vlasnika građevine izdaje uvjerenje za uporabu kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene.
(2) Uvjerenje iz stavka 1. ovoga članka ne može se izdati za izgrađene građevine u vezi kojih je u tijeku postupak građevinske inspekcije.
(3) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na izgrađene građevine za koje je do stupanja na snagu ovoga Zakona građevinsku dozvolu izdalo Ministarstvo.
(4) Građevina iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priložena uporabna dozvola ili uvjerenje iz stavka 1. ovoga članka.

• Kopija katastarskog plana
• Izvadak iz zemljišne knjige
• Posjedovni list
• Rješenje o uvjetima građenja
• Građevinska dozvola
• Lokacijska dozvola

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96)

Osobito o nekretninama

Članak 9.
(1) Pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina.
(2) Trava, drveće, plodovi i sve uporabljive stvari koje zemlja rađa na svojoj površini dijelovi su te nekretnine sve dok se od zemlje ne odvoje.
(3) Što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgrađeno a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako drukčije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji. No, nisu dijelovi zemljišta one zgrade i drugo što je s njim spojeno samo radi neke prolazne namjene.
(4) Nisu dijelovi zemljišta one zgrade i druge građevine koje su trajno povezane s tim zemljištem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojega nositelja ovlašćuje da na tom tuđem zemljištu ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svome vlasništvu; isto na odgovarajući način vrijedi i za zgrade i druge građevine koje od zemljišta ili od općega dobra pravno odvaja na zakonu osnovana koncesija koja svojega nositelja ovlašćuje da na tome ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svome vlasništvu.
(5) Strojevi i slični uređaji koji bi inače bili dio neke nekretnine ne smatraju se njezinim dijelom nego samostalnim stvarima ako se s pristankom vlasnika nekretnine zabilježi u zemljišnoj knjizi da su oni vlasništvo druge osobe. Učinak te zabilježbe traje dok ona ne bude izbrisana, s time da taj učinak i bez brisanja prestaje protekom pet godina od upisa, ali tijek toga roka zastaje za vrijeme stečajnoga i ovršnoga postupka.
(6) Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se pripadnošću te nekretnine.

Posjednik

Članak 10.
(1) Osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.
(2) Tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posjedovanju neposredni je posjednik.
(3) Kad netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik). Stoji li posredni posjednik prema nekomu trećemu u takvu odnosu, i taj je posredni posjednik.
(4) Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktičnu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i slično.
(5) S posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.
(6) Kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba, one su suposjednici.
Zakonitost, istinitost i poštenje posjeda
Članak 18.
(1) Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed).
(2) Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet.
(3) Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.
(4) Ako je u sporu o pravu na posjed pravomoćno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepošten od časa kad je primio tužbu; to na odgovarajući način vrijedi i kad je o pravu na posjed konačno odlučilo drugo nadležno tijelo ili sud u nekom drugom postupku.
(5) Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.
(6) Poštenje i istinitost posjeda pravne osobe prosuđuje se prema poštenju i postupanju one fizičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati čine stjecanja ili izvršavanja njezina posjeda, a poštenje i istinitost posjeda osoba koje imaju zakonskoga zastupnika – prema poštenju i postupanju toga njihova zastupnika.

Vlasnikova prava

Članak 30.
(1) Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.
(2) U granicama iz stavka 1. ovoga članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari.
Suvlasnički dijelovi
Članak 36.
(1) Ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.
(2) U sumnji koliki su suvlasnički dijelovi, smatra se da su jednaki.
Idealni dio stvari
Članak 37.
(1) Kad postoji suvlasništvo neke stvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove (idealne dijelove), kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova.
(2) Idealni dio stvari je neodvojiv od suvlasničkoga dijela koji ga određuje.
(3) U pravnom se prometu uzima da je idealni dio stvari samostalna stvar; sve što je određeno za stvari vrijedi i za idealne dijelove, ako nije što posebno propisano.
(4) Svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih može izvršavati s obzirom na narav idealnoga dijela.
(5) Suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tuđa prava. Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa, osim ako im to pravo pripada na posebnom pravnom temelju.
(6) Svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva.

Upis vlasništva u zemljišnu knjigu

Članak 119.
(1) Vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije.
(2) Odredbe ovoga Zakona o stjecanju vlasništva nekretnine upisom u zemljišnu knjigu na odgovarajući se način primjenjuju i na promjene i prestanak vlasništva na temelju pravnih poslova.
(3) Način osnivanja i vođenja zemljišnih knjiga te način upisivanja u njih uređuju odredbe zemljišnoknjižnoga prava.

Stjecanje uknjižbom

Članak 120.
(1) Vlasništvo na nekretninama stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.
(2) Radi uknjižbe vlasništva mora se o pravnom poslu na čijem se temelju vlasništvo stječe sastaviti isprava čiji sadržaj i oblik mora odgovarati pravilima zemljišnoknjižnoga prava.
(3) Provedena uknjižba djeluje od trenutka kad je sudu bio podnesen zahtjev za tu uknjižbu.
(4) Na nekretninama koje nisu upisane u zemljišne knjige vlasništvo se stječe polaganjem u sud ovjerovljene isprave sposobne za uknjižbu prava u zemljišnu knjigu, kojom dotadašnji vlasnik dopušta uknjižbu tuđega vlasništva, na što se na odgovarajući način primjenjuju pravila o stjecanju uknjižbom.

Zakon o zemljišnim knjigama (NN 91/96)

Članak 2.
(1) Zemljište je u smislu ovoga Zakona dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske opæine u kojoj leži (katastarska čestica).
(2) Sve što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje u pravnom je smislu sastavni dio zemljišta i ako zakonom nije drukčije odreðeno, dijeli njegovu pravnu sudbinu, pa se sve odredbe ovoga Zakona utvrđene glede zemljišta odnose i na to.
Članak 3.
(1) U zemljišne se knjige upisuju stvarna prava na zemljištima, a i druga prava za koja je to zakonom određeno.
(2) U zemljišne se knjige upisuju i druge činjenice važne za pravni promet za koje je to zakonom određeno.
Članak 5.
(1) Zemljišne knjige vode općinski sudovi.
(2) Zemljišnoknjižni sud je sud prvoga stupnja nadležan za vođenje zemljišnih knjiga.
(3) U sudu iz stavka 2. ovoga članka zemljišne knjige vodi poseban zemljišnoknjižni odjel.
(4) Postupak vodi i poslove obavlja voditelj zemljišnih knjiga ili zemljišnoknjižni namještenik kojega za to odredi voditelj zemljišnih knjiga, pod nadzorom suca, ako ministar pravosuđa ne odredi drukčije. Za rad zemljišnoknjižnoga namještenika odgovara voditelj zemljišnih knjiga.
(5) Za zemljišnoknjižni odjel vodi se poseban dnevnik zemljišnoknjižnih podnesaka.
Članak 9.
(1) Zemljišne knjige se temelje na podacima katastarske izmjere.
(2) Što je ovim Zakonom određeno glede katastra zemljišta na odgovarajući se način primjenjuje i na druge katastre ako su podaci iz njih mjerodavni za zemljišne knjige.
Članak 10.
(1) Oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastru zemljišta i katastarskim planovima, a osobito moraju biti navedeni katastarski brojevi čestica, njihova površina prema katastru, kao i zgrade i druge građevine koje trajno leže na zemljištu ili su ispod njegove površine (izgrađenost zemljišta).
(2) Odluke sudova i druge vlasti o knjižnim pravima moraju sadržavati oznake i podatke o katastarskom broju i površini katastarskih čestica, kao i o katastarskoj općini u kojoj leže, onako kako su ti podaci označeni u zemljišnoj knjizi.
(3) Ako se razlikuju podaci u zemljišnoj knjizi i katastru zemljišta, mjerodavni su za knjižna prava podaci u zemljišnoj knjizi, dok ne budu promijenjeni po odredbi stavka 4. ovoga članka.
(4) Promjena katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje zemljišnoknjižni sud donosi po službenoj dužnosti pošto mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta. Zemljišnoknjižni će sud odmah nakon primitka prijavnoga lista katastra u posjedovnici učiniti vidljivim da je pokrenut postupak za promjenu podataka.
Članak 11.
(1) O promjenama katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti katastarske čestice dužno je tijelo nadležno za provoðenje tih promjena u katastru zemljišta bez odgađanja obavijestiti zemljišnoknjižni sud.
(2) Zemljišnoknjižni sudovi će prijavljivati tijelu nadležnom za katastar zemljišta sve zemljišnoknjižne upise koji su važni za katastar zemljišta kao što su primjerice otpis, pripis, dioba.
Članak 12.
(1) Sud koji je donio pravomoćnu odluku kojom je odlučio o pravima glede nekretnina u vezi s promjenom katastarskoga broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta dostavit će tijelu nadležnom za katastar bez odgađanja primjerak te odluke, kao prijavu o nastaloj

Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem zemljine površine i promatranjem njenog gravitacijskog polja i geodinamičkih pojava. Osobe koje se profesionano bave geodezijom zovu se geodeti.
Slobodnim riječima možemo reći da je geodezija znanost koja se bavi izmjerom zemljine površine te prikazivanjem te površine izradom planova i karata.. Ona je jedna od tehničkih znanosti, a čini je pet grana:

• kartografija
• fotogrametrija i daljinska istraživanja
• pomorska, satelitska i fizikalna geodezija
• primijenjena geodezija
• geomatika

Iako su te grane geodezije relativno dobro raspoznatljive, svaka od njih ima i nešto zajedničko s ostalima. Geodetska izmjera ili kraće samo izmjera je prikupljanje, obrada i prikazivanje podataka geodetskim metodama. Geodetske metode su takve metode prikupljanja, obrade i prikazivanja podataka koje su svojstvene geodeziji, odnosno njezinim granama: kartografiji, fotogrametriji, pomorskoj, satelitskoj i fizikalnoj geodeziji, primijenjenoj geodeziji te geomatici.
Najčešći su oblici prikupljanja podataka u geodetskoj izmjeri neposredno prikupljanje – mjerenjem geodetskim instrumentima ili posredno prikupljanje – mjerenjem snimaka. U geodetske metode prikupljanja podataka mogu se ubrojiti: ortogonalna metoda, polarna metoda ili tahimetrija, terestrička i aerofotogrametrija, daljinska istraživanja, nivelman, trigonometrijsko određivanje visina, globalni sustavi za određivanje položaja (GPS) i dr.
Pri obradi prikupljenih podataka danas se služimo računalima, a pri matematičkoj obradi mjerenih podataka obično se primjenjuju postavke i metode matematičke statistike, teorije pogrešaka i računa izjednačenja. Prikupljeni podaci dalje se obrađuju i postaju dijelovi raznih prostornih informacijskih sustava.
Rezultati izmjere najčešće se prikazuju na kartama. U prošlosti je geodetska izmjera uglavnom služila za određivanje međusobnog položaja točaka na Zemljinoj površini te za prikupljanje podataka o reljefu i izgrađenim objektima. Razvojem tehničkih sredstava za prikupljanje, obradu i strucni_nazivnje podataka stvoreni su uvjeti za izmjeru ne samo zemljišta, nego i drugih objekata geodetskim metodama.

Praktična geodezija

Praktična geodezija bavi se praktičnim mjerenjima manjih dijelova Zemljine površine radi izradbe karata krupnih mjerila. Pritom se upotrebljavaju posebne geodetske metode kao što su primjerice: triangulacija, poligonometrija, nivelman, trigonometrijsko mjerenje visina, detaljna izmjera, horizontalna i visinska iskolčenja. Te metode zahtijevaju vještinu rukovanja geodetskim instrumentima, među kojima treba istaknuti: teodolit, nivelir, tahimetar i daljinomjer.

Inženjerska geodezija

Inženjerska geodezija dio je geodezije koji se bavi primjenama geodezije u inženjerskim projektiranjima i izgradnji objekata. Obuhvaća geodetske mreže kao osnove za projektiranje, iskolčenje i izradu geodetskih podloga za projektiranje, geotopografske radove, geodetske radove pri projektiranju, građenju i kontroli prometnica, mostova, tunela, dalekovoda te hidrotehničkih objekata.

Upravljanje prostornim informacijama

Upravljanje prostornim informacijama obuhvaća nekoliko različitih područja kao što su podaci i informacije, informacijske tehnologije, organizacijska pitanja i infrastruktura prostornih podataka, a ključni je čimbenik u rješavanju svakodnevnih problema korisnika povezanih sa zemljištem i nekretninama. Zemljište i nekretnine danas dobivaju sve veću važnost, a kako bi se njima učinkovito upravljalo, potrebno ih je evidentirati.
Katastar nekretnina, evidencija ne samo zemljišta već i objekata na njemu, osigurava vlasništvo. Dijeljenje zemljišta, uspostava međa i izrada modernih informacijskih sustava kao podrška upravljanju prostorom od državnih tijela, lokalne uprave, komunalnih i drugih tvrtki široko je područje djelovanja većine geodeta.
Razvitak mjernih i informatičkih tehnologija pridonio je nastanku mnogih zemljišnih informacijskih sustava, uglavnom temeljenih na podacima koji su do sada bili prikupljani i održavani u okviru katastra, a danas otvaraju nove mogućnosti njihova učinkovitijega korištenja i osiguranje održivog razvoja.

Fotogrametrija i daljinska istraživanja

Fotogrametrija je umijeće, znanost i tehnologija dobivanja pouzdanih kvantitativnih informacija o fizičkim objektima i okolišu procesom zabilježbe, mjerenja i interpretacije fotografskih slika i scena elektromagnetskog zračenja dobivenih senzorskim sustavima.
Fotogrametrijska izmjera metoda je izmjere pri kojoj se u osnovi upotrebljavaju snimci, snimljeni bilo iz zraka bilo sa Zemlje. Rezultati fotogrametrijske izmjere mogu biti koordinate pojedinih točaka, planovi i drugi grafički prikazi te redresirane fotografije i iz njih izvedene fotokarte, fotomozaici i panoramski snimci. Kako snimak općenito nije strogo vertikalan, to će perspektivna slika biti i kod strogo horizontalnog zemljišta deformirana.
Prevođenje takve deformirane slike u ispravljenu sliku, koja će odgovarati ortogonalnoj projekciji zemljišta u određenome mjerilu, naziva se redresiranjem. Diferencijalnim redresiranjem moguće je dobiti sliku transformiranu ne samo u ortogonalnu, već i u bilo koju drugu projekciju. Upotrebu snimaka snimljenih iz zraka ili svemira raznim tehnikama snimanja i mjerenja (fotografske, termalne, radarske snimke, radiometrijska mjerenja) bez fizičkog dodira sa snimljenim objektom naziva se daljinskim istraživanjem (remote sensing, Fernerkundung).
Primjenom metoda daljinskih istraživanja dobivaju se dodatne informacije o Zemlji (geomorfološke, geološke, pedološke, šumarske, hidrološke, arheološke i dr.).

Geoinformacijski sustavi – GIS

Geoinformacijski sustav (GIS) računalni je sustav za prikupljanje, čuvanje, obradu, analizu i prikaz prostornih podataka. Četiri osnovna činitelja GIS-a su hardver, softver, podaci i ljudi. Osobe koje rade s GIS-om trebaju biti računalno pismene i razumijeti mogućnosti koje GIS sadrži i pruža. Te bi osobe također morale znati što su sve kartografi do danas učinili na području analiziranja i prikazivanja prostornih podataka.
Geoinformacijski sustavi jedna su od najperspektivnijih informacijskih tehnologija današnjice. Njihovu primjenu treba očekivati tamo gdje je prostorne geometrijske podatke potrebno povezati s tekstualnim, odnosno atributnim podacima (npr. podaci o vlasniku katastarske čestice, ime ulice i dozvoljena brzina kretanja i dr.) i na temelju toga izvoditi potrebne analize. Iako su sami GIS-ovi vrlo složeni, njihova upotreba ne mora biti takva.

Kartografija

Karta je kodirana slika geografske stvarnosti koja prikazuje odabrane objekte ili svojstva, nastaje stvaralačkim autorskim izborom, a upotrebljava se onda kada su prostorni odnosi najvažniji. Kartografija je disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata. Opća kartografija proučava povijest kartografije, elemente geografskih karata i način njihova prikazivanja na kartama, podjele karata i atlasa i srodne kartografske probleme.
Teorija kartografskih projekcija ili matematička kartografija dio je kartografije koji proučava način preslikavanja zakrivljene Zemljine plohe i drugih nebeskih tijela u ravninu. Geodetska kartografija bavi se preslikavanjem dijelova Zemljine plohe za potrebe državne i detaljne izmjere. Praktična kartografija proučava način izradbe, upotrebe i održavanja karata, a dio kartografije koji se bavi umnožavanjem karata naziva se reprodukcijom karata.
Primjena računalne tehnologije u kartografiji osobito je važna jer je proces izrade karata složen i vrlo dug. Osim toga danas postoji potreba za sve većim brojem raznovrsnih karata, koju klasičnim metodama izrade ne bi bilo moguće zadovoljiti.
Osim ubrzanja u izradi karata, digitalna kartografija ima i druge prednosti kao što su primjerice mogućnost ubrzanog osuvremenjivanja, smanjenje cijene izrade, poboljšanje uvjeta i kvalitete rada te rješavanje zadataka koje do sada nije uopće bilo moguće riješiti.

Viša geodezija i fizikalna geodezija

Od svojih početaka viša se geodezija bavi problemima na državnoj i regionalnoj razini, a razvijala se u dva smjera. Kao matematička ili geometrijska geodezija nastoji naći pravi oblik i veličinu Zemlje, i geometrijsko tijelo koje će biti najsličnije Zemljinu.
Pritom se sve neravnine Zemljine kore, brda i doline, zamišljaju projiciranima vertikalno na plohu mora, produženu ispod kopna. No smjer vertikale, viska, uzrokovan je privlačnošću Zemlje i pojedinih gorskih masiva, a to istražuje fizikalna geodezija. Obje grane, iako različite po metodama rada, međusobno su povezane jer je za određivanje privlačnog djelovanja Zemlje na pojedinim točkama potrebno poznavati spljoštenost Zemljina elipsoida, dakle dimenzije Zemlje. Kako bi što točnije odredili geometrijske i fizikalne parametre Zemljina tijela – geoida, geodeti se služe znanjima srodnih područja znanosti, kao što su astronomija, geofizika, gravimetrija i dr.
Poznavanje točnoga geoida vrlo je važno, jer se pomoću njega s elipsoidnih visina dobivenih GPS-om prelazi na nadmorske (ortometrijske) visine, koje se upotrebljavaju u vodoprivredi, građevinarstvu i mnogim drugim djelatnostima.

Satelitska geodezija i pomorska geodezija

Suvremene metode satelitske geodezije postale su u svijetu rutinske metode u uspostavljanju svih redova osnovnih geodetskih mreža. Klasična geodetska mjerenja kutova i duljina elektrooptičkim daljinomjerima radi uspostavljanja državne mreže prvog i drugog reda prelaze u povijest geodezije.
Mogućnosti tehnologije GPS-a izazvale su nedvojbeno najveći skok u razvoju suvremene geodezije, tako da mnogi znanstvenici smatraju metodu GPS-a revolucijom u razvoju geodetske znanosti. Mnogobrojna istraživanja najistaknutijih geodetskih instituta u svijetu i u Hrvatskoj te iskustva stečena u praksi pokazuju da ni jedna druga metoda tako dobro, ekonomično i pouzdano ne rješava problem određivanja koordinata točaka u prostoru kao metoda GPS-a.
Pomorska geodezija pruža temelj za različite aktivnosti na moru koje ovise o određivanju položaja ili o preciznim mjerenjima na morskoj površini, ispod ili iznad nje. Područja istraživanja su batimetrija, hidrografija, gravimetrija na moru, geofizika, srednja razina mora, morske struje itd.

Geodetska astronomija

Geodetski stručnjaci ponekad u svojem radu moraju određivati astronomske koordinate stajališta i azimut (smjer) prema nekim točkama na Zemljinoj površini. Zato se na Geodetskom fakultetu među ostalim izučavaju sferna i dio položajne astronomije. Prije su geodetsko-astronomska mjerenja bila potrebna pri prostornom smještaju trigonometrijskih mreža prvoga reda. Danas takva mjerenja služe za određivanje oblika geoida i kontrolu geodetskih mreža iznad dugih tunela.

Geometar ili geodet je osoba koja se profesionalno bavi geodezijom.
Djelatnost geodetskog inženjera obuhvaća:
Određivanje veličine i oblika Zemlje, te prikupljanje i obradu podataka koji su neophodni za određivanje Zemljinog polja sile teže kao i položaja, veličine, oblika i površine bilo kojeg njenog dijela.
Utvrđivanje položaja Zemlje u svemiru, utvrđivanje njene građe, nadzor nad njenim prostornim promjenama i promjenama građevinskih objekata.
Određivanje položaja državnih i drugih administrativnih granica, te granica javnih i privatnih čestica zemljišta, uključujući uknjižbu tih čestica kod nadležnih uprava.
Istraživanja prirodnog i društvenog okoliša, otkrivanje datosti kopna i mora, uporaba dobivenih podataka u općinskim, gradskim, županijskim i državnim društvenim i prostornim planovima razvitka.
Planiranje, razvijanje i novo oblikovanje vlasničkih odnosa među česticama zemljišta i građevinama.
Utvrđivanje vrijednosti pojedinih zemljišnih čestica i građevina, te upravljanje vlasničkim odnosima nad njima.
Planiranje, izmjera, organizacija i nadzor građevinskih radova.
Projektiranje, uspostavljanje i upravljanje geografskim, kartografskim i zemljišnim informacijskim sustavima, te trajno prikupljanje, čuvanje, obrađivanje i analiziranje podataka u tim sustavima.
Prikazivanje informacija o prostoru u obliku kartografskih prikaza.